Od 15. stoljeća mletačke vlasti intenzivno su djelovale na razvijanju javno zdravstvenih mehanizama osobito vidljivih u vidu protuepidemijskih mjera. Riječ je o mreži javno-zdravstvenih institucija (stvaranih prema primjeru organizacije u Veneciji), koja se kontinuirano granala i učvršćivala na svim područjima mletačkog vladanja. Tijekom 18. stoljeća, redefiniranjem granice prema Osmanskom Carstvu, formiran je i tzv. sanitarni kordon, kompleksan sustav stražarnica, karantena i obavještajne infrastrukture koji su čuvale vojne posade. Austrijska uprava u Dalmaciji – koja je i sama na granicama s Osmanskim Carstvom njegovala sličan sustav tzv. habsburški sanitarni kordon – nasljedovala je mletački sustav protuepidemijske zaštite te ga u prvim desetljećima 19. stoljeća ojačala, ali i proširila prema jugu, obuhvaćanjem bivših područja Dubrovačke Republike i Mletačke Albanije. Cilj je projekta analizom arhivskog gradiva u državnom arhivu u Zadru, Veneciji, Beču i Dubrovniku te ciljanim terenskim istraživanjem na prostoru Dalmacije, ispitati prilagodbu novih ideja i praksi koje su habsburške vlasti uvele radi očuvanja javnog zdravlja u Dalmaciji. Na temelju obuhvatnih arhivskih istraživanja identificirat će se izvori bitni za razumijevanje protuepidemijskih mjera u Dalmaciji u 18. i 19. stoljeću te će se utvrditi utjecaji mletačke i habsburške protuepidemijske politike na funkcioniranje sanitarnog kordona u Dalmaciji.